Uloga kulture i kulturnih industrija u lokalnom ekonomskom razvoju – Aida Vežić

Sažetak

Ulaganje u kulturu i kulturne industrije i uzimanje kulturnog aspekta u razmatranje mora imat značajnu ulogu u planiranju i provođenju ekonomskog razvoja u BiH, jer kultura u tom procesu ima funkcionalnu i normativnu ulogu. Ulaganje u kulturu kreira nova radna mjesta, smanjuje siromaštvo, učestvuje u trgovinskom balansu  (učešće u ukupnom izvozu putem izvoza i uvoza kulturnih dobara i usluga), potiče razvoj novih tehnologija i utiče na poboljšanje opšte kvalitete života (utiče na individualnu i agregatnu dobit i potrošnju) i ojačava ugrožene skupine stanovništva da učestvuju u društvenim procesima. Također, u kontekstu BiH, ne smijemo zanemarit ulogu kulture u procesu pomirenja i izgradnje grupnog/nacionalnog identiteta kroz obnovu kulturnog naslijeđa. Kultura daje kontekst svakodnevnom životu, a u svakodnevnom se odvija pravi ekonomski razvoj. Zbog ovoga je jako važno da javne politike koje reguliraju regionalni i lokalni ekonomski razvoj imaju za cilj stimulisanje razvoja kulture i kulturnih indistrija, uspostavu sistema koji će pomoći kreiranje kulturnih distrikta, razvoj kulturnog turizma, i subvencioniranje firmi koje proizvode kulturna dobra i usluge odnosno subvencioniranje kulturnih industrija. Razvoj kulture i kulturnih industrija u BiH mora biti finansijski podržan od strane lokalne vlade i međunarodnih donatorskih agencija ne samo zbog razvoja same kulture i umjetnosti (koje su danas u jako teškoj situaciji), već i zbog njihovog značajnog i pozitivnog utjecaja na lokalni ekonomski razvoj. Neke od uloga aktera u tom procesu kao i mogućih aktivnosti koje se mogu sprocesti naznačene su u ovom tekstu.

Uvod – lokalni ekonomski razvoj i kultura, definicije i međusobna povezanost

Od kraja 20. vijeka svjedoci smo promijenjene razvojne paradigme koja pored ekonomskog rasta (povećanje bruto nacionalnog dohotka po glavi stanovnika) uključuje i razvoj ljudskog potencijala i očuvanje priorode i biodiverziteta. Svjetska banka, kao jedna od najznačajnijih razvojnih organizacija, je u 1980.tim promijenila svoj pristup ekonomskom razvoju kada je shvatila utjecaj kulture na razvoj. Danas Svjetska banka u svim svojim projektim uključuje kulturu i promovira razvojnu paradigmu koja neizostavno uključuje kulturu i bazirana je na njenoj utilizaciji.[1]

Za početak, definišimo šta podrazumijevamo pod pojmovima lokalni ekonomski razvoj, kultura i kulturne industrije. Lokalni ekonomski razvoj podrazumijeva promišljanje ekonomske baze i stubova na kojima želimo bazirati razvoj jedne regije (zemlje, entiteta, kantona, općine). Lokalni ekonomski razvoj definisemo kao «proces putem kojeg akteri (…) rade zajedno sa partnerima iz javnosti, poslovnog i nevladinog sektora sa ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta. Putem ovog procesa oni uspostavljaju i održavaju dinamičnu preduzetničku kulturu i stvaraju novu zajednicu i poslovno blagostanje u cilju poboljšanja kvalitete života za sve u zajednici»[2]. Ako želimo da razvoj koji stimulišemo bude dugoročno održiv, on mora biti endogen (baziran na unutrašnjim resursima) i vođen od dna prema vrhu, kao i privlačan za egzogene faktore, prije svega za strane direktne inesticije. Kada govorimo o lokalnom ekonomskom razvoju prvo od čega polazimo jesu specifičnosti lokaliteta, uzimajući u obzir sve njegove karakteristike (političke, ekonomske, socijalne, kulturne, tehnološke). Za urbane centre u BiH, posebno one u kojima je već razvijena umjetnost i kultura i kulturne industrije (Banja luka, Sarajevo, Mostar, Tuzla, Bihać) ćemo drugačijim metodama stimulisati razvoj i bazirati ga na drugačijim industrijama, od onog u ruralnim područjima. Razvoj znači stvaranje novih vrijednosti, a kultura kao živi organizam i koncenzus zajednice o zajedničkim vrijednostima, tu ima jako značajnu ulogu. «Glavni privredni zamajac savremenih društava više nije ekonomija proizvodnje i trgovine, već ekonomija ideja i kreativnosti. U razvoju te nove ekonomije najvažniju ulogu igraju obrazovanje, kultura i nauka. Posebno je ovo značajno za mala društva, kakvo je naše, koja svoju uspešnu poziciju u budućim globalnom odnosima, ma kako oni izgledali, moraju tražiti upravo u osmišljavanju ambijenta pogodnog za razvoj svog kreativnog potencijala i za njegovo pretvaranje u kreativni kapital.»[3]

Postoji mnoštvo definicija kulture ali sve se baziraju na dva askepta, kultura kao identitet ili kultura kao ekspresija. Kulturu možemo definisati kao set aktivnosti koje provode kulturne industrije, ili, sa antropološkog i sociološkog aspekta, kao skup stavova, praksi i vjerovanja koja su osnov funkcionisanja jednog društva. (UN Komisija za kulturu i razvoj (WCCD), 1995). Razlikujemo opipljive i neopipljive manifestacije kulture, ali sve te manifestacije pored kulturne vrijednosti imaju i ekonomsku vrijednost. Kulturni izrazi su alat komunikacije, prenošenja informacija i javne debate. Kulturni izrazi prenose se kroz kulturna dobra i usluge koji se proizvode u sektoru koji se naziva kreativne ili kulturne industrije.[4] Postoji mnoštvo podjela kulturnih i kreativnih industrija, a prema EU modelu koncentričnih krugova u jezgri kreativnih industrija se nalaze književnost, muzika, izvođačke umjetnosti i vizuelna umjetnost;  U druge industrije u jezgri spadaju film, muzeji, galerije, biblioteke i fotografija; U šire kulturne industrije spadaju reklamna industrija, arhitektura, dizajn i moda; A u industrije koje su povezane sa gore navedenim industrijama spadaju kulturno naslijeđe, izdavaštvo i printani mediji, televizija i radio, snimanje zvuka i video zapisa, i kompjuterske igre.

Kultura i kulturne industrije se širom svijeta suočavaju sa teškim uslovima rada i mnogi trendovi za koje mislimo da su specifični za BiH su globalnog karaktera, te se sve zemlje suočavaju sa mnoštvom istih ili sličnih problema od kojih je možda najvažniji kako stimulisati lokalni ekonomski razvoj i očuvati umjetnost i kulturu koja je značajan katalizator lokalnog ekonomskog razvoja?

Međuovisnost kulture i razvoja su definisale mnoge međunarodne organizacije, a prije svega Ujedinjeni narodi (UN), Vijeće Evrope, Evorpska unija (EU) i UNESCO. UNESCO je 1982 organizovao «Svjetsku konferenciju o kulturnim politikama» u Mexico City-ju koja je definisala kulturu i u usvojenoj deklaraciji objasnila njenu povezanost sa razvojem. Sljedeća faza u procesu debate bio je sastanak «Svjetske komisije za kulturu i razvoj» koja je bila nezavisna komisija osnovana 1992.godine od strane Generalne skupšrine UN-a. Izvještaj komisije «Naš kreativni diverzitet» je objavljen 1995. i odmah je postao ključni dokument u razumijevanju veze između koncepta kulture i razvoja. Sljedeći važan događaj bio je organizovan od strane UNESCO-a pod nazivom «Međuvladina konferencija o kulturnim politikama i medijskim politikama za razvoj» u Stockholmu 1998.. Na ovoj konferenciji je usvojen «Akcioni plan za kulturne politike za razvoj». Konferencija je preporučila zemljama članicama da usvoje sljedeće ciljeve: 1. Učiniti kulturnu politiku ključnim faktorom u razvojnoj strategiji, 2. Nastaviti promovirati kreativnost i učešće u kulturnom životu, 3. Ponovno ojačati principe i prakse koje se brinu za očuvanje i povećanje kulturnog naslijeđa, bilo materijalnog ili intelektualnog, pokretnog ili nepokretnog i promovirati kulturne indutrsije, 4. Promovirati kulturne i lingvističke različitosti, 5. Povećati ljudske i finansijske resurse koji su na raspolaganju za kulturni razvoj.

Naredni izvještaj je bio onaj Vijeća Evrope pod nazivom «Unutra iz margina» kao rezultat nezavisnog istraživanja iz 1997. godine. Izvještaj je dao smjernice u kojem pravcu se trebaju razvijati kulturne politike u Evorpi. Razvojni program UN-a (UNDP) je značajan igrač na polju razvoja i u svom izvještaju «Kulturna sloboda u današnjem diverzificiranom svijetu» iz 2004. zaključuje da kulturna sloboda nije samo ljudsko pravo već ključ razvoja i održivosti. Svjetska banke je 2000. osnovala istraživački program o kulturi i siromaštvu što je rezultiralo publikacijom «Kultura i javna akcija».

Akteri i akcije, moguća strategija za BiH

U svim razvijenim zemljama kultura je značajan društveni i ekonomski resurs, zajedno sa prirodnim resursima[5]. Ali kulturni kapital zemlje prečesto ostaje neiskorišten. Zbog toga je neophodno mobilizirati taj kulturni kapital kako bi generirao prihod i kreirao poslove, a to su ključni ciljevi svake lokalne razvojne strategije. Pod kulturnim kapitalom podrazumijevamo akumulaciju kulturne vrijednosti u dobrima i uslugama koje mogu postojati u opipljivoj (zgrade, strukture, mjesta i lokacije, slike, skulpture i drugi objekti kulturnog naslijeđa) ili neopipljivoj formi (ideje, prakse, vjerovanja, tradicija i ostalo što povezuje grupu ljudi). (David Throsby, 2001).

Sva tri stuba društva i međunarodne organizacije koje pomažu razvoj BiH imaju ulogu u ovom procesu i moraju podjednako provoditi aktivnosti koje imaju za cilj davanje značaja kulturi i kulturnim industrijama u procesu lokalnog razvoja. Vladine institutcije, između ostalog, trebaju promovirati koncepta intelektualnog vlasništva koji će biti primjenjiv na cijelom teritoriju BiH, donijeti zakone u oblasti kulturne legislative kao što su npr. oni vezanih za davanje kolektivnog trademarka proizvođačima kulturnih dobara i usluga, te uspostava standarda kvalitete, ali i definisati položaj kulturnih institutcija, stimulisati rad malih i srednjih preduzeća u sektoru kreativnih i kulturnih industrija. Obrazovne insitutcije u svoj rad trebaju uključiti izučavanje novih oblasti kao što su Ekonomije kulture i umjetnosti, Geografske ekonomije, i drugih oblasti. Razvojne NVO moraju intenzivnije raditi na (ponovnom) uspostavljanju vrijednosnog sistema građana i njihovom udruživanju radi učestvovanju u procesu donošenja odluka. Razvojne agencije trebaju revidirati razvojne strategije da u njih uključe kulturu i njen utjecaj na razvoj pojedinih regija. Međunarodne institutcije trebaju uključiti kulturni aspekt u svoje razvojne programe jer kultura značajno doprinosi ekonomskom razvoju (a ne samo troši budžetsa sredstava) i zbog toga se kultura i kulturno naslijeđe ne smiju izostaviti iz svih razvojnih programa.

Strateška upotreba kulture u procesu razvoja zasnovana je na promišljanju lokalnih resursa i komarativnih i kompetititvnih prednosti jednog područja. Urbane sredine zbog same činjenice da imaju veći broj stanovnika su pod većim utjecajem kulture i kulturnih industrija. Jedna od mogućih strategija jeste fokusirati razvojne aktivnosti na oglašivačke kompanije, TV i radio stanice koje spadaju u širi krug kulturnih industrija i industrija vezanih za kulturu i umjetnost. Centralnu ulogu zauzima pitanje kreiranje kulturnih distrikta u gradovima. Kulturni distrikt se ne može ustanoviti zakonom već je rezultat dugotrajnog i spontanog procesa. Tođer jedna od ideja koje će stimulisati razvoj jeste svake godine proglasiti jedan od gradova u BiH za kreativni ili kulturni graa, jer to će potencijalno doprinijerti generiranju fondova za razvoj kulture i kreirati dodatne aktivnosti u području kulture i umjetsnoti i razvoju kulturnih industrija.

Što se tiče razvoja ruralnih regija, način na koji kultura konkretno potpomaže lokalni održivi razvoj je u sektoru kulturnog turizma. Turizam se često spominje kao strategija spašenja BiH ekonomije ali ulaganje u turizam podrazumijeva različite forme turizma – kulturni turizam baziran na historiji, materijalnom naslijeđu (zanatima, tradiciji) i turizam baziran na eno-gastronomskim produktima. Kada je kulturni turizam u pitanju trebamo razmotriti nekoliko uloga: obrazovnu, kulturnu i rekreacionu ulogu kulturnog turizma. Avanturistički turizam, ekoturizam, interes za folklor, zanate, banjski turizam i mnoge duge kategorije samo su neke od vrsta kulturnog turizma koji se može razviti u BiH. Materijalno kulturno naslijeđe može biti dobra početna baza i instrument lokalnog razvoja u BiH zbog obilja naslijeđa koje nalazimo na svakom koraku i zbog kompatibilnosti sa razvojem kulturnog turizma. Ovo je pogotovo važno kada se radi o razvoju malih i srednjih preduzeća što je već više od deceniju mantra razvojnih agencija i Breton Woods institutcija (Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda). Baziranje na malim i srednjim preduzećima koja promoviraju materijalno kulturno naslijeđu dozvoljava razvoj na osnovu loklanih specifičnosti i karakteristika regiona.[6]

Kultura kao specifično ponašanje društvene grupe (zajedničke vrijednosti, stavovi, preferencije i znanje) može imati i negativan utjecaj na razvoj neke regije. Zbog toga je neophodno izvršiti analizu kulture jednog područja u fazi planiranja i kreiranja razvojne strategije (za buduće javne politike, programe i projekte) ili pri izradi studije izvodljivosti i analize rizika. Znanje o odnosu moći reflektiranom u kulturi date teritorije je neophodno za uspješno planiranje i provođenje razvojnih projekata.

 Umjesto zaključka

Današnji koncept razvoja uzima u obzir međusobnu povezanost, pluralizam, konstantne promjene, slobode i ljudska prava. Nema generičkih modela ali sastojci razvoja su manje više isti, samo je omjer i prioritet drugačiji. Zbog toga je potrebno redefinirati regionalne i lokalne razvojne prioritete koje trenutno ne uključuje kulturu i kulturne industrije kako bismo osigurali održivi razvoj.

Kada odete u svijet drugi će vas prepoznati kao Bosanku ili Hercegovca zahvaljujući tome što su gledali neki film iz BiH ili su išli na neku turističku destinaciju u BiH ili u našoj blizini. Proizvodnja dobara i suouga koji izlaze sa naljepnicom «Made in BiH» se ne može ni na lokalnom ni na svjetskom tržištu takmičiti cijenom. Zbog toga se moramo takmičiti kvalitetom, odnosno simboličkim značenjem prozivoda koje će biti ugrađeno u dizajn ili «priču» o proizvodu, i to može biti osnova za izradu strategije brandiranja. Instrumentalizacija kulture u proizvodnji, distribuciji i potrošnji proizvoda i usluga jako je važna za izradnju komparativnih i kompetitivnih prednosti pojedinih sektora i ekonomije (i na mikro i na makro nivou). Kada razmisljamo o mikro aspektu mislimo o kulturi kao o poslu, a to podrazumijeva promijenu javne politike prema umjetnicima i kulturnim djelatnicima (jedna od usvojenih strategija može biti izgrađena na osnovu naučenih lekcija iz Belgija koja je u okviru welfare modela omogućila priznavanje statusa umjetnika i avanje svih socijalnih beneficija koje idu uz to). Zatim, neophodna je podrška razvijanju zanata, kulturnog turizma, obezbjeđivanje kontinuiranih kulturnih aktivnosti koje se mogu igraditi oko već uspostavljenih festivala u BiH i još mnoge moguće akcije. Mogućnosti su mnoge, bitno je početi promišljati o njima.


[1] Razvojna strategija Svjetske banke objašnjena je kroz Comprehensive Development Framework.

[2] “Lokalni ekonomski razvoj, Kratki priručnik” Pripremljen od strane odjela za urbani razvoj Svjetska banka,Washington,DC, maj/svibanj 2001.

[3] Vujadinović, Dimitrije, Fondacija Balkan Kult, Okrugli sto «Inkubatori kulturnih industrija – Razvoj privatnih muzeja u Srbiji», Zbornik radova, Beograd 2008, 6 st.

[4] U ovom članku će se pojmovi kreativne i kulturne industrije koristiti kao sinonimi, mada to oni nisu. Za potrebe ovog članka nećemo definisati razliku u shvatanju, funkcionisanju i obuhvatu sektara kreativnih industrija naspram sektora kulturnih industrija.

[5] Suma prirodnog i kulturnog kapitala je tzv. real economy (prave ekonomija).

[6] Podrobna analiza kulturnog sektora u BiH nalazi se u dokumentu «Council of Europe, STEERING COMMITTEE FOR CULTURE, CDCULT(2002)17B, 10 September 2002, 1st Plenary Session, 1Strasbourg, 9 (9.30 am) –11 (5.00 pm) October 2002 – Room 5, EUROPEAN PROGRAMME OF NATIONAL CULTURAL POLICY REVIEWS, MOSAIC PROJECT, Cultural Policy in Bosnia Herzegovina: Experts Report “Togetherness in difference: Culture at the crossroads in Bosnia Herzegovina” by Charles Landry”

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s